Univerzalan investicioni savet – zašto (da) ne
Author
Date Published
Ukoliko nemate vremeplov koji bi vas vratio u 2005. godinu da uložite 1.000 dolara u akcije firme Nvidia, kada je navodno ova kompanija došla na listu preporučenih akcija, a koji je Motley fool daje svojim klijentima, ovo nije savet. Naivno bismo mogli da kažemo da je u pitanju matematička vežba, nešto je vredelo x, a sada vredi mnogo više. Suštinski, stavlja nam se u izgled da je samo nebo granica šta možemo da ostvarimo, samo ako bi se opredelili za ovog savetnika za akcije, slušali ih i ulagali u akcije koje oni preporučuju. Suštinskije, ne znamo koje su druge akcije u aprilu 2005 bile na listi preporuka ovog savetnika. Možemo da pretpostavimo da te akcije nisu prošle kao Nvidia, a možemo i biti gotovo sigurni da najveći deo drugih preporuka nije ostvario ni približan rast, kao i da je određeni deo preporučenih izgubio na vrednosti - Zaključci analize koje je pravila investiciona banka JP Morgan za određeni višedecenijski period pokazali su da je 40% akcija u tom periodu izgubilo na vrednosti, da ih je 64% imalo performanse ispod proseka (lošije od indeksa), kao i da je svega 7% akcija bilo odgovorno za sve dobitke koje su akcije ostvarile u tom periodu.
Sličan vid „stavljanja u izgled“, je nažalost standardni deo (blago) manipulativnog prodajnog procesa mnogih sličnih firmi. Cilj je da savet/preporuku platite, izabran je istorijski pobednik (na engleskom cheery picking), gubitnici i rizici se ne spominju, a ako se baš i ne obogatite kao što vam je stavljeno u izgled, ko vam je kriv što ne čitate sitna slova. (Ne ulazim u to da li ili nema vrednosti u tome što ova kompanija nudi, ali je sporan način na koji se nudi).
Neko je rekao da je poverenje poput izgradnje mosta preko velike reke, gradi se mesecima ili godinama, a ruši se u sekundi. Poverenje u svetu veoma različitih interesa kao što su (lične) finansije je dodatno „pipavo“. Prevara ima i biće ih. Mi kao ljudi smo tako satkani da je našim nagonima moguće manipulisati. A opet na našim prostorima, em nemamo tradiciju finansijske pismenosti, em imamo užasno loša iskustva iz prošlosti. Ali nije ni rešenje da se poput noja gurne glava u pesak. Postoje finansijske usluge/proizvodi koje bi mogle da vam budu od koristi, ali bi trebalo da se odlučite ili ne odlučite za njih zbog vaše koristi, ne koristi onog koji vam ih nudi. Da parafraziram jednog od najvećih umova današnjice, Navala Ravikanta: Najuspešniji ljudi koje znam slušaju i čitaju mnoge, a onda ih sve ignorišu i urade kako misle da treba. To bi i vi trebalo da uradite sa svojim (finansijskim) odlukama u skladu sa svojim znanjem i iskustvom (naravno da je i potrebno da pitate i informišete se pre finansijskih odluka pogotovo ako niste u „materiji“, ali pažljivo i ne sve i svakoga). Naval Ravikant nam daje i nešto drugačiju perspektivu: “Ako želite da napravite lošu odluku, pitajte sve oko sebe”
U svetu investicija ne postoji nešto kao Politikin Zabavnik, prikladno od 7 do 107 godina. Ne postoji akcija ili obveznica ili investicioni fond prikladan za sve podjednako. Čak i najsigurnije investicije poput državnih obveznica mogu biti „prerizične“ ako ste u poznijoj životnoj dobi - Ovde ne pričam o riziku da vam država ne plati novac (to je bukvalno “nuklearni” scenario po kojem će vam manji problem biti to što je obveznica “defoltirala”). Pričam o tome da ako je obveznica dužeg dospeća npr. 5 - 10 godina i dođe do značajnog povećanja kamatnih stopa, vrednost vaše obveznice može dramatično pasti, a vi niste u stanju da čekate dospeće. Sličan scenario se desio sa srpskim obveznicama nakon napada Rusije na Ukrajinu gde je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu skočio sa ispod 4% na preko 8% u roku od nekoliko meseci a gde je vrednost obveznice pala za više od 20%. Zbog istog razloga je propala Silicon Valey bank u Kaliforniji 2023. godine.
Dodajte tome i preferencije rizika, spremnost na volatilnost i slično, i „raslojavanje“ kada je nešto prikladno, dodatno raste.